Poljoprivreda

Region Šumadije i Pomoravlja se nalazi u centralnom delu Srbije na području većeg broja lokalnih vodotokova u slivu Velike Morave kao i same Velike Morave koja svojim značajnim delom protiče kroz region. Prirodni uslovi pogoduju razvoju različitih poljoprivrednih sistema. Aluvijalne ravni u dolinama reka pogoduju razvoju ratarstva i povrtarstva, a pobrđa razvoju vinogradarstva i voćarstva. Zemljište je mahom iskorišćeno za oranice, voćnjake i vinograde, ali ima i nešto livadskih, pašnjačkih i šumskih površina. Zahvaljujući povoljnim geološkim i klimatskim uslovima poljoprivredna proizvodnja je uvek bila jedan od vodećih sektora u strukturi privrednih delatnosti koje su karakterisale region Šumadije i Pomoravlja.


Poljoprivredna površina (ha)                                                                                                                                                                        

Poljoprivredna površina Oranice i bašte Voćnjaci Vinogradi Livade Pašnjaci
ukupno od toga
žita industr. bilje povrtno bilje stočno krmno bilje
329962 226647 135787 2941 20722 52678 30836 6581 35713 29750

Ukupna poljoprivredna površina na teritoriji regiona Šumadije i Pomoravlja iznosi 329962ha. U strukturi poljoprivrednih površina dominiraju površine pod žitaricama na koje se odnosi 41,2% ukupne poljoprivredne površine regiona.


Ratarstvo – Proizvodnja pšenice i kukuruza

Pšenica Kukuruz
ukupan prinos, tona prosečan prinos, kg ukupan prinos, tona prosečan prinos, kg
ukupno društv. svojina privatna svojina društv. svojina privatna svojina ukupno društv. svojina privatna svojina društv. svojina privatna svojina
124838 912 123926 8329 8156 355133 330 354803 8824 7993

Prema poslednje obrađenim statističkim  podacima koji se odnose na 2008. godinu, ukupan prinos pšenice na teritoriji regiona Šumadije i Pomoravlja je iznosio 124838 t sa ukupno 15304 ha. U isto na vreme 44427 ha pod kukuruzom je ostvaren ukupan prinos od 355133 t.


Povrtarstvo – Proizvodnja industrijskog i povrtnog bilja

Šećerna repa Suncokret Pasulj Krompir
Prinos (t) Površina (ha) Prinos (t) Površina (ha) Prinos (t) Površina (ha) Prinos (t) Površina (ha)
2449 120 4504 2045 4320 4053 58715 5305

Prema podacima koji se odnose na 2008. godinu ukupan prinos šećerne repe na teritoriji regiona je iznosio 2449 t, odnosno 20,4 t po ha. Za kulture suncokreta, pasulja i krompira ove vrednosti iznose 4504 t (2,2 t po ha), 4320 (1,1 t po ha), 58715 (11,1 t po ha)


Voćarstvo i vinogradarstvo

Jabuke Šljive Vinogradi
Broj rodnih stabala Prinos (t) Broj rodnih stabala Prinos (t) Broj rodnih stabala Prinos (t)
788022 14037 6229161 111009 32209 44435

U strukturi ukupne poljoprivredne površine Šumadije i Pomoravlja površine pod voćnjacima obuhvataju 30836 ha (9,3%), dok je pod vinogradima 6581 ha (2%).

Proizvodnjom voća se uglavnom bave poljoprivrednici na imanjima prosečne površine od 3 do 5 ha, koja su često dalje podeljena u veći broj odvojenih parcela. Međutim, karakteristika Šumadije i Pomoravlja jeste da postoje sela koja su se specijalizovala u proizvodnji voća i u kojima postoje domaćinstva koja proizvode voće za tržište na posedima većem od 10 ha, naročito u selima opštine Topola (sela Vinča, Trnava). Od voćarskih kultura najzastupljenije su jabuka, breskva i šljiva.

Slično proizvodnji voća i vinogradarska proizvodnja na teritoriji Šumadije i Pomoravlja ima dugu tradiciju i u prošlosti je predstavljala bitniji činilac poljoprivredne proizvodnje. Gajenje vinove loze i proizvodnja vina u regionu vezani su prvenstveno za opštine Topola i Rekovac, kako zbog prirodnih uslova za ovu proizvodnju, tako i zbog tradicije koju ove dve opštine imaju u proizvodnji grožđa i vina. U poslednje vreme primetan je porast individualnih proizvođača vina koji registracijom svojih proizvoda žele da budu prisutniji na tržištu vina.


Registrovana poljoprivredna gazdinstva

Na teritoriji regiona na kraju 2009. godine bilo je registrovano 35212 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava. Proces registracije poljoprivrednih gazdinstava je započet 2004. godine, a vremenom je registracija prihvaćena kao proces neophodan da bi se došlo do unapređenja i investiranja u proizvodnju, kao i ostvarivanja prava na subvencije i podsticajna sredstva nadležnog ministarstva,  što je dovelo do konstantnog povećanja broja registrovanih poljoprivrednih gazdinstava.


Pregled brojnosti registrovanih poljoprivrednih proizvođača po opštinama

Aranđelovac Batočina Knić Kragujevac Lapovo Rača Topola
3235 946 2920 6240 421 2113 3644
                                                                                            
Despotovac Jagodina Paraćin Rekovac Svilajnac Ćuprija
1440 4600 3139 2826 2030 1658

Značajnu podršku registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima pružaju kancelarije za ruralni razvoj koje su formirane u svim lokalnim samoupravama Šumadije i Pomoravlja, od kojih 12 kancelarija funkcionišu u okviru Regionalnog ruralnog centra Kragujevac. Regionalni ruralni centar Kragujevac osnovala je Regionalna agencija za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja u saradnji sa lokalnim samoupravama regiona i to 2008. godine u okviru projekta Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede "Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju". Razlog osnivanja Centra jeste bio da ubrza i ujednači ruralni razvoj u regionu kroz izgradnju, angažovanje i unapređenje kapaciteta lokalnih zajednica i obezbeđenja dvosmernog protoka informacija između centralnog i lokalnog nivoa. Na       ovaj način se omogućuje pristup informacijama od značaja za ruralne sredine o politici razvoja sela i poljoprivrede, kao i informisanje i demonstriranje dobrih praksi i uspešnih inicijativa radi sticanja znanja i podsticaja kreativnosti za unapređenje i iskorišćavanje postojećih potencijala za ruralni razvoj na lokalnom nivou.

Poljoprivreda Srbije, samim tim i regiona Šumadije i Pomoravlja suočava se sa mnogim problemima koji su, između ostalog, rezultat ograničenja nastalih u uslovima ekonomskog okruženja i agrarne politike koja je bila zastupljena prethodnih decenija. Kao jedan od osnovnih problema u poljoprivrednoj proizvodnji i razvoju poljoprivrede uopšte, identifikovana je usitnjenost zemljišnog poseda što u mnogome utiče na ekstenzivnost proizvodnje. Drugo, često je poljoprivredna proizvodnja u selima Šumadije i Pomoravlja svaštarskog tipa čime se postojeći potencijali ne iskorišćavaju u dovoljnoj meri. Ovde treba reći da se u nekim selima pokušava otkloniti ovaj problem, odnosno uočava se početak diversifikacije poljoprivredne proizvodnje u skladu sa teritorijalnim karakteristikama. Treće, nivo tehničke opremljenosti seoskih gazdinstava je na prilično niskom nivou. Prosečna starost mehanizacije je preko 15 godina, što znatno ograničava mogućnosti poljoprivrenicima za unapređenje

Culinary Trail
NRGCOM
Podsticanje primene hibridnih sistema grejanja i hlađenja korišćenjem plitke geotermalne energije u Dunavskom regionu – Danube GeoHeCo
EU Integracije
Fostering Innovation in the Danube Region through Knowledge Engineering and IPR Management - KnowING IPR
Stvaranje ADRION brenda u turizmu: Zadovoljiti svih pet čula
Međuregionalne mreže elektromobilnosti za niskougljeničnu međugradsku mobilnost – EnerMOB
INSiGHTS
ITI Strategija
WIDE projekat
EU PRO+
Unapređenje investicionog ambijenta u gradu Kragujevcu
Počela realizacija projekta Podrška poboljšanju poslovnog okruženja na teritoriji Pomoravskog okruga
Jacanje kapaciteta lokalnih aktera i mladih u domenu Kohezione politike EU
Podrška konkurentnosti i razvoju turizma u centralnoj Srbiji-Šumadiji i Pomoravlju
Podrška ugostiteljskom sektoru sa teritorije grada Kragujevca u ublažavanju posledica pandemije COVID 19
InnoHPC
Savetnik za žensko preduzetništvo
Dani šumadijske šljive Stragari
Norveška za Vas
eGUTS
Mentoring - sektori prerađivačke industrije 2019
Javne Nabavke
Unapredjenje  kapaciteta za primenu Evropske konvencije o predelu
Strategija održivog razvoja Šumadije i Pomoravlja 2011-2021
preduzetnicki servis
IPARD na dlanu- Bilteni
Brosura
Copyright © 2010. Regionalna Agencija Za Ekonomski Razvoj Šumadije i Pomoravlja.
web design & development: Linea Soft