Studijska poseta i sastanak radne grupe u okviru projekta Danube GeoHeCo
U okviru aktivnosti 2.2. projekta Danube GeoHeCo,
dana 26. i 27. juna 2025. godine, uspešno je organizovana studijska
poseta primerima dobre prakse i sastanak radne grupe u Kragujevcu.
Događaj su zajednički organizovali Regionalna
razvojna agencija Bačka, Regionalna agencija za ekonomski razvoj
Šumadije i Pomoravlja i Fakultet inženjerskih nauka Univerziteta u
Kragujevcu, kao deo zajedničkih napora ka promociji i širenju korišćenja plitke
geotermalne energije (SGE).
Tokom studijske posete, dvanaest predstavnika
ključnih zainteresovanih strana obišlo je dve lokacije u Kragujevcu na
kojima su implementirani sistemi toplotnih pumpi voda–voda i zemlja–voda.
Učesnici su imali priliku da se upoznaju sa tehničkim karakteristikama sistema,
iskustvima korisnika, kao i benefitima koje ovakvi sistemi donose lokalnoj
zajednici – od energetske efikasnosti do smanjenja emisije CO₂.
Narednog dana, 27. juna 2025., održan je i sastanak
radne grupe u hibridnom formatu, uz učešće jedanaest predstavnika
različitih sektora. Fokus sastanka bio je na analizi prepreka koje usporavaju
širu primenu SGE tehnologija i diskusiji o mogućim rešenjima za njihovo
prevazilaženje.
Ključne aktivnosti predstavljene tokom sastanka
obuhvatile su
- Analiza prepreka i mogućih rešenja: Identifikovani su regulatorni, administrativni, tehnički i finansijski izazovi. Razvijeni su konkretni predlozi koji mogu olakšati uvođenje i širu primenu plitke geotermalne energije u strateško planiranje na lokalnom i nacionalnom nivou.
- Predstavljanje online alata za dimenzionisanje geotermalnog sistema: Učesnicima je predstavljen interaktivni alat koji omogućava jednostavniju procenu kapaciteta geotermalnog postrojenja za određenu lokaciju, čime se značajno olakšava proces planiranja i donošenja odluka.
Događaji održani u Kragujevcu još jednom su potvrdili
značajan potencijal plitke geotermalne energije za energetski održivi razvoj
lokalnih zajednica. Prikazana rešenja i praktična iskustva iz Srbije mogu
poslužiti kao model dobre prakse i za ostale zemlje u Dunavskom regionu.








































